bjelance
bioce (hrvatski jezik)
uredi(1.1-...) | |||
padež | jednina | množina | dvojina |
---|---|---|---|
nominativ | bjelance | bjelanca | bjelanca |
akuzativ | bjelance | bjelanca | bjelanca |
genitiv | bjelanc(et)a | bjelanc(et)â, bjèlānācā | bjelanc(et)a |
dativ | bjelanc(et)u | bjelanc(et)ima | bjelanc(et)ima |
lokativ | bjelanc(et)u | bjelanc(et)ima | bjelanc(et)ima |
instrumental | bjelanc(et)om | bjelanc(et)ima | bjelanc(et)ima |
vokativ | bjelance | bjelanca | bjelanca |
izgovor: bjelánce 〈G -a/-ta, G mn bjèlānācā〉
definicija:
imenica, srednji rod
- (1.1) prozirni dio jajeta između ljuske i žumanjka; bjelanjak, bjelance,[1][2]
- (1.2) anat. zaštitna i hranidbena ovojnica oko žutanjka jajeta u ptica i gmazova
- (1.3) bot. bijeli dio jezgre sjemenke
sinonimi:
- (1.1) bilanjac (ikavski, u primorskim krajevima i bližem zaleđu)[3][4][5][6], belnjok (Pićan), bẽlnjak (Kastav), bilanjak/belanjak, bilanjac (slavonski dijalekt), belanek (belańek u Varaždinu; bel’a:ńęk u Podravskim Sesvetama), belajnek (bel’a:jnek u Đurđevcu u Podravini), belanjek (belânjek u Gorskom kotaru oko Fužina), belońek (kajk.), belauńek i bielańek (kajk.), belańak (kajk. pisana tradicija); u glavnini čakavskih idioma ipak prevladavaju tvorenice sa sufiksom -ance, rjeđe sa sufiksom -ince.[7]
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: Akademijin rječnik upućuje na bjelance, Maretić u svom Jezičnom savjetniku iz 1924. bjelance naziva štokavskim, a bjelanjak kajkavskim; bjelance je uz bjelanjak navedeno u jezičnom savjetniku IHJJ 1999. i Šonjinu rječniku 2000. godine.[7] HJP ga karakterizira kao "lokal."
prijevodi:
uredidrugi projekti
urediWikipedija ima članak na temu: bjelanjak
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: bjelanjak
Izvori
uredi- ↑ bjelance, Hrvatski jezični portal
- ↑ bjelanjak, Hrvatski jezični portal
- ↑ [1] "ima bilih jaj (bilanjac), ima podloga od zutih jaj (zutanjac), ima keksi ALBERT (uglavnom cilih, eventualno po pola a ne manje) i ima cokolodnih mrvic po bilanjku....to ti je PARADIŽOT...dobro ohlađeno i servirano!..."
- ↑ Šibenski brevijar Veliki ričnik šibenskih riči "Zavajon - ujutro za pokripiti se; pomiša se žumanjac s teke cukra, pa se sve zbati, da zapini; ko oće, u to poslin more dometniti i zbačeni bilanjac;..."
- ↑ Kaštela.org R. Dobrić: Kaštelanske sirnice ili trvenice, 22. ožujka 2080.
"Na 1 kg brašna stavi se 8-10 dkg kvasa, 25 dkg cukra, 25 dkg masla (oli po svinjske masti, po masla), 8 žumanjci, a od 4 bilanjca učinit "snig", 1/2 litre toploga mlika, odnosno vidit koliko triba, pa dodat mlika po potribi tako da tisto ne bude tvrdo, pinku soli, malo ruma, maraskina ili prošeka, nagratana kora od 2 limuna i dvi naranče, sok od dvi naranče....dodat jedno po jedno žumance, malo soli, likera od ruž, " - ↑ Solin.info Bob i manistra... a za desert palačinke po Dioklecijanovu, TZ Grada Solina
"...izmutit jaja i to posebno bilanjca, a napose žumanjca, jer će nan posli palačinke lipše izgledat, imat će po sebi onu lipu zlatnu mrižicu. Kad ste to izmiksali onda jopet spojite jaja..." - ↑ 7,0 7,1 Sanja Vulić, Marko Alerić: O riječima hrvatskoga književnoga jezika, Jezik 56, str. 147
- ↑ Digitalni rječnik njemačkog jezika
- ↑ canoo.net
- ↑ Sveučilište u Leipzigu: Wortschatz-Lexikon
- ↑ The Free Dictionary
- ↑ Prema Dudenu, austrijski oblik. Duden - Deutsches Universalwörterbuch. 4. Aufl. Mannheim 2001: „Ei|weiß, 1. den Dotter umgebender heller Bestandteil des [Hühner]eis.“
- ↑ Duden - Deutsches Universalwörterbuch. 4. Aufl. Mannheim 2001: „Ei|klar, das; -s, - (österr.): Eiweiß.“
- ↑ Meyers Großes Universallexikon: „Eiweiß, 1) gemeinsprachliche Bezeichnung für das Eiklar.“
- ↑ Svenska Akademien (Herausgeber): Svenska Akademiens ordlista över svenska språket. (SAOL). 13. izd. Norstedts Akademiska Förlag, Stockholm 2006., ISBN 91-7227-419-0 [2]
- ↑ [3]