Suradnik:Nesmir Kudilovic/gombaona
Mjeseci
urediMjeseci za porabu u potpisu. 👨👩👧👦
R. br. | standardno | kajkavski | čakavski | 1835. | odločba |
---|---|---|---|---|---|
1. | siječnja | prezimca | sičnja, sična, miseca sična, sična miseca | prosincza | Č, S |
2. | veljače | svečna | vejače, miseca vejače | szechna | S |
3. | ožujka | sušca, regtrščak (G regtrščaka) | oxujka, ožujka miseca, miseca ožujka | szushcza | K |
4. | travnja | maloga travna | travna | K | |
5. | svibnja | velikoga travna (rožnjaka) | szvibnya | S? K? | |
6. | lipnja | klasna | lipnya | S | |
7. | srpnja | serpna, srpna, srpńa | žetvenjaka, kriśnjōkȃ, krišnjoka | sèrpnja | Č |
8. | kolovoza | kolovožnjaka | kolovoza | K | |
9. | rujna | jesenščaka | smokvenjaka | rujna | Č |
10. | listopada | miholjščaka | mjeseca miholjskega, miholjšćaka | listopada | S |
11. | studenoga | źimnega | studna | Č | |
12. | prosinca | grudna | grudna | K |
Alati
uredi- Predložio se 00:56:50, 20. prosinca 2004.
- potpisao zahtjev 00:57:11, 20. prosinca 2004.
- dobio podršku jednoga suradnika (00:58:25, 20. prosinca 2004.)
- na meta.wikimedia.org zatražio je status 01:06:36, 20. prosinca 2004.
- postao admin: 15:19:03, 27. prosinca 2004.
- Dopunski izvor o stjecanju statusa: toolserver (localstewardlog.php)
Privremeni admin na hr.wikt bio je Drini od 19:28:19, 24. ožujka 2008. (SEV) do 20:26:43, 25. svibnja 2008. (SEV)
Bilo bi dobro ako već ima takvih primjera, kao i sličnih
- Podatci na dan 12. prosinca 2013. (zaokruženo radi privatnosti)
- oko 220 promjena u GIP
- oko 530 ukupno vidljivih promjena
- oko 25 pobrisanih promjena
- oko 555 sveukupno načinjenih promjena
- oko 5 započetih članaka na projektu
Ili iz sljedećih stjecanja alata
Dati i drugima priliku da se okušaju u brisanju neodgovarajućih stranica, prevođenju MediaWiki poruka, uklanjanju neprimjerenih sažetaka iz povijesti promjena i sl.
Neke posebne stvarčice
urediIzvori
uredi- ↑ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 210.
drágonjskī (ž -ā, s -ō) prid [G -ōga, -ōg] koji se
odnosi na Dragonju • D~ zaljev geog dio Tršćan-
skog zaljeva na utoku rijeke Dragonje u more,
između rtova Madone i Gornje Savudrije
Nesmir Kudilovic (razgovor • doprinosi • evidencije: p pp • brojač • e-pošta)
81.4.130.24 (razgovor • doprinosi • WHOIS • evidencije: b)
Maretić
urediObradili P. Budmani, T. Maretić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio 6.: Lekenički – Moračice, Sv. 28.: micati – 1. mjesto (obradio T. Maretić, 1909.), 1904. – 1910., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1910., str. 651.
Početak citata:
MIHOĻŠTAK, mihoļštaka, m. Imenica izvedena od osnove pridjeva mihoļski nastavkom -jak (od -skj- nastalo je po zakonu u štokavaca -št-, u čakavaca -šć-, a u kajkavaca -šč-).
a) čovjek, kojemu je krsno ime (slava) na Mihoļ dan. U rječniku Vukovu (mihoļštak, miјоļštak, der Michael, den Erzengel als Наuspatron verehrt, cliens arch. Michaelis).
b) mjesec oktobar, listopad, t. j. onaj, koji dolazi iza Mihoļa dne (29 sept). U rječniku Bjelostjenčevu (miholščak, october) i u Jambrešićevu (miholščak, october). Govore i čakavci u Istri s akc. mihóļšćak. D. Nemanić (1883) 61.
Završetak citata.
Izvor: Obradili P. Budmani, T. Maretić, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio 6.: Lekenički – Moračice, Sv. 28.: micati – 1. mjesto (obradio T. Maretić, 1909.), 1904. – 1910., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1910., str. 651.
Izvori za naziv mjeseca
uredi- Vladimir Anić, Anićev školski rječnik hrvatskoga jezika, priredili Ivo Pranjković i Lada Badurina, gl. ur. Silvia Sinković, Znanje d. o. o., Zagreb, 2015., ISBN 978-953-343-130-7, CIP 899206, str. 559.
- Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001 naveden u publikaciji), CIP 940914105, str. 998.
- Skupina autora, Prvi školski rječnik hrvatskoga jezika, priredili Ankica Čilaš Šimpraga, Ljiljana Jojić i Kristian Lewis, Školska knjiga, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40036-8, str. 83. (listopad) i str. 144. (prosinac)
- Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1190., te dopunski i str. 574.
- Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 10. sv. : Sim – Tap, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-39-7 (10. sv.), str. 174. (stùdenī), str. 214. (Svi Sveti)
- Gustav Šamšalović, Njemačko-hrvatski rječnik, 13. izdanje, »Colorprint«, Zagreb, 1995., str. 726. (-noga)
- Rudolf Filipović, Milan Moguš, urednici, Langenscheidtov džepni rječnik : Dio II : Hrvatskosrpsko-engleski, sastavili hrvatskosrpski dio: Milan Moguš i Josip Vončina, a engl. dio: Karla Cizelj, Vladimir Ivir, Colleen Riđanović, Midhat Riđanović te Marijan Urbany, Izdavačko knjižarsko poduzeće Mladost, Zagreb, 1979. (tiskano 1981.), str. 340. (Gsg. ~oga).
- Ivo Medić, Irena Medić, Njemačko hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko njemački džepni rječnik : za osnovnu školu, 8. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1984. (šifra: 40301/8), str. 102. i 363.
- Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico : A cui ſi premettono alcune brevi Inſtruzioni Gramaticali , neceſſarie per apprendere la Lingua e l’Ortografia Illirica . Opera del padre Ardelio Della Bella della Compagnia di Gesu., Prima edizione Ragusea, Nella Stamperia Privilegiata, Ragusa, 1785., str. 145. (NSK)
- Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., [P − Ž], Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1740. (Studeni -oga) (NSK)
- Ilirsko-němačko-talianski Mali Rěčnik od Josipa Drobnića, sa osnovom gramatike ilirske (protumačenom němački i talianski) od Věkoslava Babukića. Troškom Matice ilirske. U Beču, Tiskom jermenskoga manastira., 1846−1849., str. 390. (Studeni, noga, m.)
- Vlado Mandić, Kako javno razgovarati hrvatski : priručnik za javno komuniciranje hrvatskim jezikom u novinarstvu i publicistici, s vinjetama Daniela Načinovića, 1. izd., C. A. S. H., Pula, 1998., ISBN 953-6250-24-1, str. 64., (NSK)
- Dra. Ivana Broza Hrvatski pravopis. Priredio dr. D. Boranić. Peto izdanje. Ukoričeno stoji 2 krune. U Zagrebu. Trošak i naklada kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1911., str. 192.
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, II. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 402. (u Pravopisnomu rječniku), str. 104. (§ 369.), str. 136. (§ 470.)
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 294.
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, V., prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 421.
- Milan Moguš, »Kako se čitaju datumi«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, vol. XXV., br. 4., mjeseca travnja 1978., str. 120.
- Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 387., te dopunski i str. 85.
- Franjo Cipra, Petar Guberina, Kruno Krstić, Hrvatski pravopis, Zagreb, 1941. (premda napisan i dan u tisak, nije odgovarao jezičnoj politici u NDH, te je stoga slog uništen; pretisak priredio Bojan Marotti, ArTresor naklada, Zagreb, 1998., ISBN 953-6522-07-1, str. [143]., pri čemu je u izvornomu slogu str. 57.
- Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, urednici: Miro Kačić, Mijo Lončarić, Ivan Rodić i Ante Selak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1393.
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-40005-5, ISBN 978-953-0-40005-4, str. 393.
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, VIII. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 953-0-40017-9, ISBN 978-953-0-40017-7, str. 420.
- Dragutin Boranić, Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, 9. prer. izd., Školska i pedagoška izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske, Zagreb, 1947., str. 183. (u Pravopisnomu rječniku) [Napomena u knjizi: Ovu je školsku knjigu odobrilo Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske rješenjem br. 76789/46. od 2. studenoga 1946.]
- Věkoslav Babukić, Ilirska slovnica., Bèrzotiskom nar. tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1854., str. 104., citat (…) Studeni, gen. Studenoga (měsec November); (…)