Nesmir Kudilovic

Dobro došli na Wjêčnik, hrvatski wikirječnik!

Kako biste se upoznali s projektom, posjetite stranice:

• Wječnik – što je uopće Wječnik, kako funkcionira?
• Pomoć – za početnike (uvodni tečaj i predlošci za oblikovanje članaka)
• Igralište – za vježbanje i isprobavanje
• Konoba – za pitanja, prijedloge i komentare

Potpisujte se s 4 tilde (~~~~)

Još jednom, dobro došli! --Roberta F. (razgovor) 00:25, 28. srpnja 2013. (CEST)

Wječnik

Mislim da ovo kako je Slavić započeo, izvorni pravopis, slovnica... je izvrsno. Htio bih da se udružimo u stvaranju pravoga hrvatskoga online rječnika. Onako kako sam stavio je samo zamisao. Mislim da Wječnik nije dobro usklađen i da treba staviti i ljepše složiti neke stvari. Predlažem sljedeći slijed.

imenica, m

izgovor:

objašnjenje: može i napomena:

drugi oblici:

istoznačenice:

iskonoslovlje:

Slovnica i pravopis se ima povoditi hrvatskom tradicijom, najljepše pokazano u kasnijih djelih Vatroslava Jagića. Slovnica je upotpunosti ista kako ona Vjekoslava Babukića i Antuna Mažuranića osim -ah (rodnik višebrojni ženah) jer je Jagić prekrasno pokazao da je nepotreban tako da (žena), a pravopis je umjereno tvorbeno-glasovan (obtjecati, obhoditi, obslužiti, himba, odkupiti, redka, slatko, mladci, svetci, oca, odhititi, iskupiti, ispjevati, ishoditi, rasjeći...). Hoću prije svega da je praktično i da lijepo izgleda. Gorska vila (razgovor) 02:29, 26. prosinca 2013. (CET)

Odgovor

Uvodno. Da je i deset Slavića i jedan Vilenjak ne bi bilo dovoljno za promijeniti dogovor wječnikove zajednice wječničara. Ne znam o čemu je riječ, ali i ako bi se Jovan želio »prešaltati« u Ivana, nikako mi se ne čini izglednim uspjeh takva poduzeća, osobito ako i dalje nastavi stojiti na načelima vampira u vučjem liku. Prema predajama u koze se pretvaraju vile i vampiri (citat).
Pravopis. Tko će odrediti koji je izvorni pravopis i kakav treba biti u suvremenoj porabi. Na Wikipediji imamo w:Popis hrvatskih pravopisa, neki od njih i prije Brozova. Citat: Brozov Hrvatski pravopis uveden u hrvatske škole kao obavezan, dok će se u književnosti i dalje upotrebljavati »etimološki«, praktički sve do stvaranja Jugoslavije; no ni onda ga neće prihvatiti svi književnici. Svakako će se poštovati pravopisi koji su trenutačno raspoloživi, a ne njihove povijesne inačice. Kad to kažem prije svega imam na umu način na koji će se pisati rječnički članci na Wječniku.
Družba. Svi smo mi suradnici Wječnika (wječničari) i kao takvi smo ujedno i wikimedijanci. Nikakve družbe ni udružbe nisu potrebne. Svatko je slobodan pisati i raditi na Wječniku, pridonositi iz vrjela i izvora kao što je npr. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika ili iz stručne književnosti (Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika).
Partijnost. Na hrvatskome wječniku ne vlada partijnost bilo koje vrste, nema pravoga ni krivoga. Doduše postoji {{nestandardno}}, {{rijetko}}, {{regionalno}}. Hrvatski wječnik sadržava upise iz raznih jezika, vidi: wječnik: Brojidba.
Zamisli. Iznose se u wječnikovoj Konobi.
Ljepota. Citat: Bio čovjek toga svjestan ili ne ljepota je u očima onoga koji gleda. Wječniku trebaju suradnici koji će pisati wječničke članke. Slijedno tomu nisu potrebne nikakve prilagodbe današnjega wječnikova nazivlja. Možda je prihvatljiv predložak {{istoznačenice}}.
Ima se. Zna se. Važnije je znati nego imati. Znanje, imanje, itd.
Slovnica. Imamo novijih i prihvatljivijih slovnica, kao što je Gramatika hrvatskoga jezika Stjepka Težaka i Stjepana Babića koju se može držati normom. Na Wikipediji imamo w:Gramatike (slovnice) hrvatskoga jezika, neke od njih i prije Babukićeve.
Rad Vjekoslava Babukića i Antuna Mažuranića. Věkoslav Babukić i Antun Mažuranić kao najbliži Gajevi suradnici ne mogu biti isključivi uzori. Ideologija ne. Riječi, bolje rečeno upisi tj. rječnički članci temeljem svih izvora – da, svakako.
      Ne treba biti veliki mislilac, ni iscrpno poznavati Putovima hrvatskoga književnog jezika Zlatka Vincea, već se iz samoga članka o Věkoslavu Babukiću može dosta toga zaključiti. Bio je i odbornikom Družtva za Jugoslavensku pověstnicu i starine, (u pravilima toga Družtva: § 27. Jezik poslovni družtva jeste naš narodni jezik, nu dopisi i članci mogu biti pisani kojimgod jezikom.). Još kad se uzme u obzir Babukićeva temeljna struka.
      Bilo je suradnika koji su spominjali "časnog Maretića" (a s njim su: Mirko Divković, Armin Pavić, Josip Pasarić, Franjo Iveković i Ivan Broz), pa kad nisu našli istomišljenike – odustali su. Věkoslav Babukić i Antun Mažuranić kao najbliži Gajevi suradnici ne mogu biti isključivi uzori. Nipošto.
Usklađenost. Djela pisana hrvatskim jezikom, hrvatska književnost, riječi hrvatskoga jezika zapisane u rječnicima, to su naši uzori i mi ih samo prenosimo u Wječniku; opisujemo sukladno dogovorenim predlošcima. Usklađenost? samo s izvorima!
      Je li hrvatskome jeziku primjereniji fonološki pravopis od morfonološkoga? To nije na nama odlučivati niti je Wječnik pravopisni savjetnik. Citat (nešto preoblikovan): No godine 1892. donesoše ban Khuen-Héderváry i njegov odjelni predstojnik Izidor Kršnjavi (za volju hrvatskih Srba) naredbu, da se u sve pučke i srednje škole Hrvatske i Slavonije ima uvesti fonetski pravopis. Po nekima, hrvatski je pravopis fonološko-morfonološki ili morfonološko-fonološki (abc).
Jagić. Ovo je zanimljivo za pročitati o Jagiću. A izgleda kako je bio umjereniji od Vebera.
Ima li mjesta za sve? Na Wječniku ima mjesta i za Ignaca Kristijanovića i za Frana Kurelca, i za Ante Kuzmanića, bolje rečeno za riječi, i za druge oblike (upise, unose) čije je postojanje dopušteno na Wječniku. Ukratko, da!, ima mjesta za sve.
      Osobito za sve iz Portala hrvatske rječničke baštine.
Ukratko. Nema se tu bilo tko povoditi za bilo čim osim za dogovorom wječnikove zajednice. Dogovor je postignut i tu se ne može na svoju ruku mijenjati sustav. Niti je potrebno mijenjati sustav samo zato da bi se opisalo riječi kao cviet i slične. Za njihov opis nepotrebni su predlošci koje je započeo Slavić, jer već imamo postojeće predloške. Nema tu ljepše ili kako već, nego dogovor (bolje je).
      Ne slikamo slike, već opisujemo riječi, a dopušteno je opisivati sve riječi koje su pisane i prije Ljudevita Gaja. Problem je sročiti dobru definiciju, ako već nikako drukčije, onda ju dobro preoblikovati i usput citirati upotrijebljene izvore.
Zaključno. 1. Ljudi imaju pravo imati svoje mišljenje, i o Izidoru Kršnjavom i Ivanu Brozu i o tom vremenu, pa opet ne mogu očekivati kako će na Wječniku obrisati razne naslage koje čine hrvatski jezik kakvim je danas. Treba obrađivati riječi (rječničke članke) a ne plakati nad sudbinom jezika kao sustava. Niti će hrvatski jezik propasti ako ćemo rabiti predložak {{etimologija}}, a ne rječoslovlje (koje ima i značenje etimologija i novije značenje leksikologija). Koga zanima što je etimologija, pronaći će u Wječniku definiciju riječi i sinonime, ali u rječničkom članku etimologija. To ne priječi supostojanju članaka rječoslovlje i izkonoslovlje (iskonoslovlje). A rječoslovica (slovnica).
      Zamjenbenice za nazivak etimologija (po Tomislavu Ladanu) su imenoishod, korjenoslovlje i rječoslovlje ili čak istinorijek. Jezikoslovlje obuhvaća zvukoslovlje, glasoslovlje, slogoslovlje, oblikoslovlje, znamoslovlje, smjenoslovlje, tvorboslovlje, izkonoslovlje, skladnjoslovlje, rječoslovlje, izrekoslovlje, besjedoslovlje, značboslovlje i poraboslovlje.
Praktičnost. Otca i sudca su dobili pravo javnosti, ne zbog nekog propisivača, nego zbog porabe u starijih pisaca. 38 piše etimološki otca, a 12 fonološki (barem tako navode Franjo Cipra, tada profesor učiteljske škole u miru i dr. Adolf Bratoljub Klaić, tada profesor Visoke učiteljske škole u Zagrebu (uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik) koji su sastavili Hrvatski pravopis, izdavača Nakladnoga odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944.).
Pravopisna komisija koja je 1877. odobrila etimološki pravopis nikada nije objavila posebna pravopisna pravila koja bi bila službeno proglašena u kakvoj knjizi. (…) pored Adolfa Vebera za etimološki pravopis umjerenijega tipa (otca, početci, odpjevati, oddieliti, uskok, ubožtvo, junačtvo), ali još uvijek ne onako umjerena kao u Jagića, zalaže se i Franjo Marković, a fonetski pravopis brani samo Armin Pavić. Ta je komisija predložila napuštanje ě, èr, àr, pa i —ah, ali je ostala pri umjerenom etimološkom pravopisu.
Genitiv množine. Citat. Kurelčev gen. množine uopće ne dolazi u obzir, a koji je bolji, da li ilirski (narodah) ili Karadžićev, o tom će, veli Veber, odlučiti Akademija koja se upravo osniva u Zagrebu. Ne znam je li takva odluka ikad donesena.
Može sve i svašto — Kakogod starješina muškiće nagoni na skok, tako starješica ženskadiju. — Nevalja mu (joj) svašto za nos vezati, (kazivati, javljati, pripoviedati, obznanjivati, priobćivati). — svašto-znanac, koji svašto zna.
Blaž Jurišić, (10. kolovoza 1941.) Pitanje hrvatskoga pravopisa, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol. 39., No. 4., mjeseca rujna 1989., str. 121. - 126. (Hrčak), (Hrčak). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 2.13, 12. prezimca 2014. (SEV)

Pohvala

Pohvaljujem Vas za marljivost i pedantnost! Kubura2 (razgovor) 02:32, 12. svibnja 2014. (CEST)

Je li to isto ili slično

Jesi li siguran da je ovo "srednji" rod [1], a ne neki "zajednički" rod? Kubura2 (razgovor) 06:39, 16. listopada 2014. (CEST)

[2] A i to moran jednon raspetljat. Kubura2 (razgovor) 03:27, 20. studenoga 2014. (CET)

Odg.: Kratica pojedinih imenskih razreda

[3] Uh, bit će ovdi za čitat. Kubura2 (razgovor) 03:28, 20. studenoga 2014. (CET)

Mandrač???

[4] Kubura2 (razgovor) 03:33, 20. studenoga 2014. (CET)

Natuknica

A da ti napraviš tu natuknicu za zrilvoće? Ipak si se ti potrudio naći taj podatak i izvore za nj, pa je red neka slava :) za natuknicu pripadne tebi.[5] Kubura2 (razgovor) 04:07, 30. svibnja 2015. (CEST)

Nije to samo obrisat

Na ovo [6] vodi [[7].
Na ovo [8] vode ovi [9].
Na ovo [10] vodi [11]. A to sve treba povaditi iz članaka. Kubura2 (razgovor) 05:32, 19. srpnja 2015. (CEST)

Cvrčak cvrči

[12] Zarekao bih se da je to djelo istog suradnika koji djeluje pod 7 ginjola. Govorim napamet i po procjeni, nemoj me hvatati za riječ. Računaj i na to da ima likova koji su ponekad u fazi dr Jekylla, a ponekad mr Hydea i da su uvjereni da su to dvije različite osobe. Kubura2 (razgovor) 07:11, 25. srpnja 2015. (CEST)

Bilorusi i taraškevica

[13] Pa moglo bi se, samo bi tribalo prtljetat po dosta stranica s kodovima. Kubura2 (razgovor) 03:50, 5. veljače 2016. (CET)

Zahvala

Ma šta bismo mi bez tebe? Kubura2 (razgovor) 05:17, 9. travnja 2016. (CEST)

Je li dopušteno preuzimanje

Ne nalazim izričito dopuštenje na Hrvatskom jezičnom portalu, ali uočio sam ovo: čini se da su na onom projektu nepostojećeg jezika naštancali natuknica botovskim uvozom gotovo cijelog sadržaja s Hrvatskog jezičnog portala. Pogledaj nasumično natuknice [14] [15][16] iz ove kategorije [17] i njene nadkategorije. A napravio ih je bot. Dio natuknica izbotiran je preko računa koji se zove botom, a nešto prije, 8. veljače 2014. gazda tog bota pod svojim je imenom izbotirao. Kubura2 (razgovor) 05:33, 19. srpnja 2016. (CEST)

Uklanjanje izmjena

Gdje je problem s mojim izmjenama, zašto ste ih uklonili?--Ivi104 (razgovor) 15:31, 4. rujna 2016. (CEST)

Nisam se sjetio da Wječnik razlikuje velika i mala slova u poveznicama, isprike na tome. --Ivi104 (razgovor) 15:56, 4. rujna 2016. (CEST)

Zašto bi bilo nedopustivo doprinošenje ovom projektu, makar to bile i "botovske izmjene".. Nisam vičan u programiranju MediaWiki softvera, više se oslanjam na C ili HTML, pa ne mogu napraviti bota i moje iskrene isprike na tome.~ Također ne vidim problem u objavljivanju ovakvih izmjena pod svojim suradničkim imenom. Stojim iza svega što napravim, a vi slobodno revertajte ako mislite da nešto krivo radim. Možda da si napravite bota za to? --Ivi104 (razgovor) 16:04, 4. rujna 2016. (CEST)

Kategorije i dvotočje

Slobodno popravi. Kubura2 (razgovor) 04:43, 9. veljače 2017. (CET)

Raspetljavanje

[18] Shvaćam tvoju namjeru. Čeka nas tu veliki posao. Već dugo to planiram napraviti, ali nikako se uhvatiti tog velikog posla. Trebat će napraviti jednu veliku skrižaljku s nazivljem jezika i napravljenim predlošcima i kategorijamaza te jezike. Nešto slično imamo na hr.wiki. Moglo bi se to prenijeti na hr.wikt i onda doraditi. Kubura2 (razgovor) 02:41, 28. ožujka 2017. (CEST)

Jesi li zaboravio?

[19] Kubura2 (razgovor) 04:19, 28. ožujka 2017. (CEST)

Hello

Hi! I will not make big changes in Wječnik. :-) I can only translate a few simple words into Polish because I am Polish. Greetings from Poland. Zoriana77 (razgovor) 23:57, 25. rujna 2018. (CEST)

Šport & Administrator

1. U redu, nisam znao za to pravilo glasovanja, mada se ne slažem s Vama.

2. Čemu brisanje mojeg uređivanja? Šport je hrvatska riječ, zašto to ne smije pisati? Lordluka99 (razgovor) 14:57, 31. listopada 2019. (CET)

Somethin'

1. U redu, žao mi je zbog uređivanja, neće se ponoviti.

2. Ja nisam ništa preuzimao ni s jednog portala.Lordluka99 (razgovor) 21:45, 2. studenoga 2019. (CET)

RE: Help needed once more

Hi, I have updated the page. Regards, Esteban16 (razgovor) 15:44, 29. studenoga 2020. (CET)