točka
točka (hrvatski jezik)
uredi
| (1.1-2) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | točka | točke |
| genitiv | točke | točaka/točka/ točki |
| dativ | točki[1] | točkama |
| akuzativ | točku | točke |
| vokativ | točko | točke |
| lokativ | točki[1] | točkama |
| instrumental | točkom | točkama |
izgovor:
definicija:
imenica, ženski rod
- (1.1) (a) (geometrija) Jedan od osnovnih elemenata geometrije, objekt bez dijelova i dimenzija kojemu se može odrediti samo položaj (koordinate točke).
- (b) Mjesto (točka sastajanja).
- (1.2) (jezikoslovlje) Pravopisni znak kojim se obilježava dovršenost rečenice, skraćenost riječi ili izraza, redoslijed jedinice u nizanju i odijeljenost članova višeznamenkaste brojke
- (1.3) (preneseno značenje) (a) Ono što je vrlo malo pa nalikuje na točku
- (1.4) Znak na mjerilu, instrumentu itd. koji obilježava razlike u temperaturi, stanju u tvari.
- (1.5) Brojkom istaknut smisaoni, sadržajni razdjel u tekstu, dnevnom redu, paragrafu i sl..
sinonimi:
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:
prijevodi:
urediizvori:
uredi- ↑ 1,0 1,1 Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, V. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 438.
