rujen

rujen (hrvatski jezik)Uredi

 
(1.1) rujan
(1.1)
padež jednina  množina
nominativ rujen rujni
genitiv rujna rujenâ
dativ rujnu rujnima
akuzativ rujen rujne
vokativ rujne rujni
lokativ rujnu rujnima
instrumental  rujnom rujnima

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) rujan[1]

sinonimi:

(1.1) šetenbar (čakavsko narječje[2], neka štokavska narječja[3]), miholjski[4] (mihojski[4]) (po blagdanu sv. Mihovila koji pada krajem rujna; češće se rabi za listopad (miholjšćak[4]), šetembar[4], setenbar[4], setembar[4], šetiembar[4], setiembar[4], smokvenjak (na Istri)[4], pohust (neki djelovi Istre)[4], malomešnjak (u kajkavaca, po Maloj Gospi)[5], ruj (u starom Splitu)[5], jesenjak (kajkavski)[5], miholjščak[5](kajkavski), miošćak (u Žumberku)[5], jesenščak[1]


antonimi:

(1.1)


primjeri:

(1.1)

srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija: Od staroslavenskog poimeničenog glagolskog pridjeva rju'n koji je nastao od glagola rjuti (kao u "rikati"). 1. osoba jednine tog glagola je vrlo slična obliku glagola "revati"[5].
napomene: vidi i: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac

drugi projektiUredi

Wikipedija ima članak na temu: Rujan

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Rujan


IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Pomorski zbornik 39 (2001) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361
  2. Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo - otok Korčula)
  3. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Nekoliko neobjavljenih isprava poljičkoga kančilira Marka Barića, sv. 46/2004., str. 269–306.
    "Dato na 6. šetenbra 1749... Podpisa jah Ivan Milićević kančilir pojlički."
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 4,9 Glas Istre Z. Strahinja, G. Prodan: Forši niste znali, 4. rujna 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 Jutarnji list Inoslav Bešker: Rujan, 31. kolovoza 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.