cer
cer (hrvatski jezik)
uredi| (1.1-3) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | cȅr | cèrovi/ceri |
| genitiv | cera | cerōvā/cerā |
| dativ | ceru | cerovima |
| akuzativ | cer | cerove |
| vokativ | ceru | cerovi |
| lokativ | ceru | cerovima |
| instrumental | cerom | cerovima |
izgovor: cȅr
definicija:
imenica, muški rod
- (1.1) (kemija) kemijski element;[1][2][3][4] (lučbeno počelo) u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ce.
- (1.2) vrsta hrasta, u botanici, hrast cer; zbirna imenica cȇrje[5].
- (1.3) smijeh[6] nastao cerenjem, cerekanjem (ceriti se — »zijati i smijati se zijajući tako da se zubi vide.«)
sinonimi:
antonimi:
- (1.1)
primjeri:
- (1.1) "A u e r v o n W e l s b a c h je prvi uspješno primijenio novog žaritelja u rasvjetnoj tehnici izumivši plinsku rasvjetu s čarapicom, napravljenom iz poznate smjese torijeva i cerova oksida." (Arhiv za kemiju i tehnologiju, 1940.)
srodne riječi:
- (1.2) cerik,[5] cerje,[5] (pridjev) cerov,[5] cerovac,[5] cerovača, [5] cerovina,[5] cerovnjača;[5] Cer, planina u Republici Srbiji
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:
prijevodi:
urediizvori:
uredi- ↑ Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)
- ↑ Ljubiša Grlić, Cer, U svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.
- ↑ Cer, U svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 45. [ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.)]
- ↑ Enciklopedijska natuknica Kemija; u publikaciji: Juraj Bukša, gl. ur. Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu, III. izd. (XI), 1. svezak : (A – M), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 336. (br. matične knjige u ŠK: 60501/3)
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 2. <sv.> : Bež – Dog, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-31-1 (2.), str. 150.
- ↑ Zvonimir Balog, Predživot : roman, Književna biblioteka, Naklada Pavičić, Zagreb, 2001., ISBN 953-6308-31-2, str. 175.
„U trenu mi je pala blesava misao: kako bi bilo da me sad spopadne smijeh? Istog trena prasnuo sam u nezadrživ cer, poprskavši zrcalo do stropa. Ugledavši me, susjedu se dogodilo isto. U trenu sve je zahvatila zaraza smijeha. Svi su se pretvorili u sprejeve iz kojih je prštalo mlijeko.“(str. 175.)
sestrinski projekti:
uredi
Wikipedija ima članak na temu: cer
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: cer
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: cer
cer (češki jezik)
uredi| (1.1) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | cer | cery |
| genitiv | ceru | cerů |
| dativ | ceru | cerům |
| akuzativ | cer | cery |
| vokativ | cere | cery |
| lokativ | ceru | cerech |
| instrumental | cerem | cery |
izgovor: IPA: [t͡sɛːr]
- (1.1)
prijevod:
imenica, muški rod
sinonimi:
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:
cer (poljski jezik)
uredi| (1.1) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | cer | |
| genitiv | ceru | |
| dativ | cerowi | |
| akuzativ | cer | |
| instrumental | cerem | |
| lokativ | cerze | |
| vokativ | cerze | |
izgovor: IPA: [ʦ̑ɛr]
- (1.1) poslušaj
prijevod:
imenica, muški rod
- (1.1) (kemija) cerij
sinonimi:
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: