Razlika između inačica "Razgovor:Razlikovni rječnik srpskog jezika i hrvatskog jezika"

 

Ovo je očito pisao ili dopisao neki amater. Uvalio je i masu lokalizama i regionalizama pod hrvatski jezik. Navest ću samo neke: pržun, rešt, štihača, borer, germa, buncek, štrik, pinklec, gablec, čuspajz, dvorišče, kršćenje. Te se riječi u standardnom hrvatskom zamjenjuju sljedećim riječima: zatvor, kopača, svrdlo, kvasac, koljenica, uže, zavežljaj, zajutrak (doručak), varivo, dvorište, krštenje. Nakaradno je te riječi stavljati u ozbiljni tekst. Smiju se koristiti samo stilski u književnim djelima i novinskim člancima da dočaraju atmosferu u nekom kraju. Dalje, standardno hrvatski ne kaže se narava (priroda) nego narav. Ličnost se koristi i u hrvatskom u psihlogiji i ima drugačije značenje od osobnosti. Nije okružna pila nego kružna pila. Okružna bi bila u vlasništvu nekog okruga. Brodovi - brodovlje, u hrvatskom se koriste obje riječi. Brodovi su (prava) množina od riječi brod, a brodovlje je zbirna imenica, koja se obično koristi za sve brodove u istoj floti, ili za sve brodove u nekoj luci ili zemlji. Osjetljiv nije prijevod srpske riječi osećajan. Naravno da i mi imamo riječ osjećajan, koja nema nikakve veze s osjetljivosti. Jer netko može biti osjetljiv ali neosjećajan. Ćutke - šutljiv sasvim je promašeno, a treba biti ćutke - šuteći. Riječ đavol nestandardna je u hrvatskom. Breska je isto nepravilna. Treba biti breskva kao i u srpskom. Mi imamo riječi i brojku i broj, koje ne znače isto. Pretpostavljam da i Srbi imaju obje. Isto tako, mi imamo i gibanje i kretanje. Kretanje je početak gibanja (pokret). Cvjećarna u hrv. nije pravilna nego cvjećarnica. Riječ papica spada u žargon i smiješno je stavljati je u ovakav riječnik. Kapara nije isto što i predujam. Predujam je samo dio koji je isplaćen unaprijed, a kapara je i jamstvo da će se neki posao sklopiti, jer se ona u protivnom ne vraća. Naravno, za obje riječi ima mjesta u hrvatskom jeziku. Cvrčci i zrikavci različite su vrste kukaca, a ne hrvatska i srpska riječ za istu vrstu. I kovina i metal koristi se u hrvatskom. Koliko znam, oblik nemetal nema sinonima u "nekovini". A sljedeći su "prijevodi" stvarno glupi: najbolje – ponajbolje, najpre – ponajprije, najviše – ponajviše. Otkad se to u hrvatskom superlativ tvori stavljenjem "ponaj" ispred komparativa? Ponajviše i ponajbolje znači samo da nije sigurno da je nešto najviše ili najbolje. Naprasan i naprasit nemaju isto značenje. Naprasiti su ljudi, a naprasne su radnje i događaji, recimo, smrt može biti naprasna. Necivilizovan - neuljudan isto je besmislen prijevod. Treba biti neciviliziran ili neuljuđen, a ne neuljudan, jer civilizirani čovjek može biti neuljudan, a necivilizirani uljudan. To su dva različita pojma, bez obzira što su riječi civilizacija i uljudba sinonimi. Poštovanje – štovanje, još jedan tobožnji prijevod! Opet su to dva različita pojma jer se štuje Bog, božanstva i sveci, a ljudi se samo poštuju. Zato je neukusno ljude oslovljavat sa "štovani". Ovo su bile samo neke od mora grešaka u članku. Ne da mi se (ili srpski: mrzi me :D) više gubiti vrijeme na to.