Wiktionary

Tračka

Tračka (hrvatski jezik) uredi

(1.1)[1]
padež jednina  množina
nominativ Tračka
genitiv Tračke
dativ Tračkoj
akuzativ Tračku
vokativ Tračka
lokativ Tračkoj
instrumental  Tračkom
 
(1.1) Tračka

izgovor:
definicija:
imenica, vlastita, ženski rod

(1.1) Povijesno i zemljopisno područje koje je sada podijeljeno između Bugarske, Turske i Grčke

sinonimi:

(1.1) Tracija, Tračija,[2][3] Traćija,[4] Trakija


antonimi:
primjeri:

(1.1) S toga nadvisuje Macedonija glede raznoličnosti površine Tračku ravno tako, kao što bosansko-srbsko pogorje Bugarsku. (Petar Matković, 1865.)[5]


srodne riječi:

(1.1) Tračani, Tračanin, Tračanka, Tračanke, tračanski, trački


sintagma:

(1.1) tračka ruža, Tračka dijeceza, Tračka tema, trački konjanik


frazeologija:
etimologija:

(1.1)


napomene:

(1.1) Imenicu su rabili: Ivan Švear (1839.),[6] Mijat Stojanović (1868.),[7] Ivan Franjo Jukić (1851.),[8] Šime Ljubić (1864.),[9] Mijo Vjenceslav Batinić (1883.),[10] Dominik Mandić,[11] Luko Paljetak (1982.),[1] Pero Tutavac Bilić (1984.),[12] Ivan Pederin (2003.),[13]
vidi i: Slovačka

prijevodi: uredi

izvori: uredi

  1. ↑ 1,0 1,1 France Prešeren, Poezija : cjelokupno pjesničko djelo, preveo i sastavio Luko Paljetak, Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982., str. 344., zemlji Tračkoj
  2. ↑ Stijepo Skurla, Sveti Vlaho : biskup i mučenik od Sevasta : dubrovački obranitelj / priopćio kanonik Stijepo Skurla, Spisateljeva vlastitost, Tiskom Dragutina Pretnera, Dubrovnik, 1871., str. 69. i 73.
  3. ↑ Stjepan Musulin, ur., Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio 18. : (1. taj – tustošija), Sv. 77. : 3 × ¼ osamnaestoga dijela : (topov – troj), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1963., str. 507.
  4. ↑ Ivan Kukuljević Sakcinski, Slovnik umjetnikah jugoslavenskih od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga., Sv. 1. ; s auktorovim Predgovorom od 21. Siečnja 1858., Tiskom Narodne tiskarne Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1858., str. 67. (rabi imenicu u Traćiji, u svezi s Dionišem Traćaninom), (NSK), (NSK)
  5. ↑ Petar Matković, »Zemljopisni odlomci« // Književnik : časopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku, i prirodne znanosti, Zagreb, god. II., sv. I., 1865., (str. 398. – 413. i 547. – 566.), cit. sa str. 410. i 411.
  6. ↑ Ivan Švear, Ogledalo Iliriuma, iliti dogodovstina Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih, od potopa, to jest godine světa 1656. : na četiri strane razděljena, po dugoterpnom poslu na světlo dana od Ivana Šveara, župe svesvetske župana kod Požege, Strana II. = [sv. 2.] (Od narodjenja Isu–Kersta do godine 540.), U Zagrebu : štampano kod Franje Suppana, 1839., str. 46., iako rabi pretežito riječ Tracia, a za žitelje Traci, (NSK)
      „Sve vojske Tračke, sve Ilirske i sve medje pod tvoje vladanje predajem : običajno nami izkaži junačtvo.“
    (Švear, 1839., 46.)
  7. ↑ Mijat Stojanović, »Slike iz života starih i novih narodâ.« // Dragoljub : zabavan i poučan tjednik, Zagreb, 1868., br. 26., str. 406. — 409.
      „U Tračkoj vladaše za onda kralj Diomedes, koji posjedovaše konje, kojima lizaše plamen iz nosdrva, i koji su hranjeni ljudskim mesom.“
    (str. 408.)
      „Hrelja ode u Tračku, provali u kraljevski dvor, poubija stražane opiruće mu se i odvede konje.“
    (str. 408.)
  8. ↑ Ivan Franjo Jukić, pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851., [Sarajevo] : Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, 1990. (iz Armenie u Tračku), str. 93.
  9. ↑ Šime Ljubić, Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske na podučavanje mladeži, Knjiga I. i II., Rieka : Riečki Emidija Mohovića Tiskarski Kamen. Zavod, 1864. – 1869., Knjiga I. str. 201., 273., 274. (u Tračkoj), 288.
  10. ↑ Mijo Vjenceslav Batinić, Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka: provincija 1517. – 1699., Zagreb : Tisk. Dioničke tiskare, 1883., str. 10. (progna u Tračku, i razorivši mnoge gradove)
  11. ↑ Dominik Mandić, Bosna i Hercegovina : Povjesno-kritička istraživanja, Svezak 4. (Svezak II.), Bogomilska crkva bosanskih krstjana, 2. izd., Svezak II., Sabrana djela Dominika Mandića, Ziral – Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, Chicago-Roma-Zürich-Toronto, 1979., str. 507. i 600.
      „Kako smo u pređašnjem poglavlju spomenuli, jedan znatan broj bosanskih krstjana bio se sklonio k bugarskim pavlićanima u Tračkoj, noseći sa sobom rukopise novozavjetnih knjiga, pisane bosančicom na hrvatskom jeziku ikavskoga govora (29). Bosanski krstjani mogli su doći u Tračku g. 1459, kada je Tomaš protjerao bogomile iz Bosne ili (...)“
    (str. 507.)
  12. ↑ Pero Tutavac Bilić, Sedam Pečeta Hrvatske Povistnice, Prva Kńiga AKHAJ, Buenos Aires : Akademija Hrvatskog Jezika, 1984., str. 40.
      „Poput Cezara, koji je uselio oko 80 tisuća inorodnog elementa (sa svrhom razbijańa jedinstva domaćeg pučanstva i spričavańa ustanaka, koje su Dalmati trajno podizali), Klaudije (41-54 po K.) dovede u okolicu Trogira veću skupinu usełenika — a u Tračku (danas Bugarska) priseli množtvo Maura iz Afrike.“
    (str. 40.)
  13. ↑ Ivan Pederin, »Mletački i hrvatski putopisi u XVI. st.«. U časopisu: Mogućnosti, Split, god. 50. (travanj – lipanj, 2003.), br. 4-6, str. 103. – 120., ISSN 0544-7267
      „Onda je pješke došao do brda Rodopi, pa u Pirot imajući uvijek u vidu grčke zemljopisce, pa tako Srbe naziva Tribali, a Bugare Myssi. On je pravio razliku između Srba i Bugara, a razlikovao je i žitelje Raške i Vlahe. Opisao je i druge putove što vode do Carigrada, put preko Šapca, Valjeva, Kruševca, preko brda Cer, Kosova. Toponimi su često tiskani s greškama. Opisao je put iz Panonije, Erdelja u Tračku i Pont, pa onaj preko Bosne i sjeverne Hercegovine, Sarajeva, Visokog, Prozora do Klisa prema Solunu preko Drača. To su sve bili putovi koje je poznavao Strabo, a vrijednost je tog putopisa u tome što je izmirio Straba s iskustvima mjesnog pučanstva.“
    (str. 116. i 117.)

sestrinski projekti: uredi

 

Wikipedija ima članak na temu: Tračka

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: Tračka

Dobavljeno iz "https://hr.wiktionary.org/w/index.php?title=Tračka&oldid=222113"