bjelanjak (hrvatski jezik) uredi

(1.1-...)
padež jednina  množina dvojina
nominativ bjelanjak bjelanjci bjelanjka
akuzativ bjelanjak bjelanjke bjelanjka
genitiv bjelanjka bjelanjakâ bjelanjka
dativ bjelanjku bjelanjcima bjelanjka/bjelanjcima
lokativ bjelanjku bjelanjcima bjelanjka/bjelanjcima
instrumental bjelanjkom bjelanjcima bjelanjka/bjelanjcima
vokativ bjelanjče bjelanjci bjelanjka

izgovor: bjelánjak 〈G -njka, N mn -njci, G bjèlānjākā〉
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) prozirni dio jajeta između ljuske i žumanjka; bioce, bjelance,[1]
(1.2) anat. zaštitna i hranidbena ovojnica oko žutanjka jajeta u ptica i gmazova
(1.3) bot. bijeli dio jezgre sjemenke

sinonimi:

(1.1) bilanjac (ikavski, u primorskim krajevima i bližem zaleđu)[2][3][4][5], belnjok (Pićan), bẽlnjak (Kastav), bilanjak/belanjak, bilanjac (slavonski dijalekt), belanek (belańek u Varaždinu; bel’a:ńęk u Podravskim Sesvetama), belajnek (bel’a:jnek u Đurđevcu u Podravini), belanjek (belânjek u Gorskom kotaru oko Fužina), belońek (kajk.), belauńek i bielańek (kajk.), belańak (kajk. pisana tradicija); u glavnini čakavskih idioma ipak prevladavaju tvorenice sa sufiksom -ance, rjeđe sa sufiksom -ince.[6], bjelanjac[7]
 
Zdjela puna bjelanjaka.


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: Akademijin rječnik upućuje na bjelance, Maretić u svom Jezičnom savjetniku iz 1924. bjelance naziva štokavskim, a bjelanjak kajkavskim; bjelance je uz bjelanjak navedeno u jezičnom savjetniku IHJJ 1999. i Šonjinu rječniku 2000. godine., Broz-Ivekovićev rječnik iz 1901. uopće ne spominje bjelanjak. Navodi ga Pavešićev savjetnik iz 1971., Benešićevi rječnici iz 1949. i 1985. i Anićev rječnik iz 1998. godine. Fonološke inačice bjelanjka javljaju se u organskim izvornim mjesnim govorima svih triju hrvatskih narječja.[6] HJP ga karakterizira kao "lokal."

prijevodi: uredi

drugi projekti uredi

 

Wikipedija ima članak na temu: bjelanjak

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: bjelanjak


Izvori uredi

  1. bjelanjak, Hrvatski jezični portal
  2. [1] "ima bilih jaj (bilanjac), ima podloga od zutih jaj (zutanjac), ima keksi ALBERT (uglavnom cilih, eventualno po pola a ne manje) i ima cokolodnih mrvic po bilanjku....to ti je PARADIŽOT...dobro ohlađeno i servirano!..."
  3. Šibenski brevijar Veliki ričnik šibenskih riči "Zavajon - ujutro za pokripiti se; pomiša se žumanjac s teke cukra, pa se sve zbati, da zapini; ko oće, u to poslin more dometniti i zbačeni bilanjac;..."
  4. Kaštela.org R. Dobrić: Kaštelanske sirnice ili trvenice, 22. ožujka 2080.
    "Na 1 kg brašna stavi se 8-10 dkg kvasa, 25 dkg cukra, 25 dkg masla (oli po svinjske masti, po masla), 8 žumanjci, a od 4 bilanjca učinit "snig", 1/2 litre toploga mlika, odnosno vidit koliko triba, pa dodat mlika po potribi tako da tisto ne bude tvrdo, pinku soli, malo ruma, maraskina ili prošeka, nagratana kora od 2 limuna i dvi naranče, sok od dvi naranče....dodat jedno po jedno žumance, malo soli, likera od ruž, "
  5. Solin.info Bob i manistra... a za desert palačinke po Dioklecijanovu, TZ Grada Solina
    "...izmutit jaja i to posebno bilanjca, a napose žumanjca, jer će nan posli palačinke lipše izgledat, imat će po sebi onu lipu zlatnu mrižicu. Kad ste to izmiksali onda jopet spojite jaja..."
  6. 6,0 6,1 Sanja Vulić, Marko Alerić: O riječima hrvatskoga književnoga jezika, Jezik 56, str. 147
  7. torta od bresaka i sira, Kuvanje i kuzinavanje. 13. srpnja 2009. Pristupljeno 9. veljače 2017.
    "1. odvojit jaja i dobro stuć bjelanjac 2. šećer dodat u bjelanjac, brašno i prašak za pecivo prosijat 3. u snjeg dodat jednan po jedan žutanjak, pa otopljeno (ne vruće!) maslo"
  8. Digitalni rječnik njemačkog jezika
  9. canoo.net
  10. Sveučilište u Leipzigu: Wortschatz-Lexikon
  11. The Free Dictionary
  12. Prema Dudenu, austrijski oblik. Duden - Deutsches Universalwörterbuch. 4. Aufl. Mannheim 2001: „Ei|weiß, 1. den Dotter umgebender heller Bestandteil des [Hühner]eis.“
  13. Duden - Deutsches Universalwörterbuch. 4. Aufl. Mannheim 2001: „Ei|klar, das; -s, - (österr.): Eiweiß.“
  14. Meyers Großes Universallexikon: „Eiweiß, 1) gemeinsprachliche Bezeichnung für das Eiklar.“
  15. Svenska Akademien (Herausgeber): Svenska Akademiens ordlista över svenska språket. (SAOL). 13. izd. Norstedts Akademiska Förlag, Stockholm 2006., ISBN 91-7227-419-0 [2]
  16. [3]