Razlika između inačica "manastir"

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
{{wikipedija}}
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{wikipedija}}
'''Manastir''' (grč. ''monasterion'': kuća monaha, pustinjakova ćelija, prema ''monastein'': živjeti sam, od ''monos'': sam; lat. ''monasterium'', engl. ''monastery'', franc. ''monastère'', na esperantu muški manastir: ''monakejo'' odn. ženski ''monakinejo''), u istočnom kršćanstvu, zajednička nastamba u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive [[w:monah|monasi]] ili monahinje; u užem smislu riječi [[w:pravoslavlje|pravoslavni]] [[samostan]], crkva sa zgradama. Duhovno i kulturno središte istočnoga kršćanskog svijeta. Načinom gradnje može biti pećinski, skitski (šatorski) i zidani ([[w:lavra]]). Prvi cenobitski manastiri (život u zajednici) nastali su u IV. stoljeću. U srednjem vijeku nastali su mnogobrojni monumentalni manastiri u [[w:Makedonija|Makedoniji]] ([[w:Nerezi]]), [[w:Srbija|Srbiji]] ([[w:Dečani]]), [[w:Bugarska|Bugarskoj]] ([[w:Rilski manastir]]) i [[Rusija|Rusiji]] (Kirilo-bjelozerski manastir).
 
Riječ manastir ima nekoliko pokrajinskih oblika, npr. ''namastir'' (kod [[w:Vuk Karadžić|Vuka]]) i ''monastir''. Od nje su nastali i neki [[w:Onomastika#Toponomastika|toponimi]] u Hrvatskoj: ''Manastirine'' (obično za položaje gdje su ruševine nekog samostana ili crkve), ''Manastir'' (otok u Pološkom blatu zapadno od [[w:Imotski|Imotskog]]), ''Manastirska kosa'' (zapadno od [[w:Gvozd|Gvozda]], ''Manastirski brijeg'' (između [[w:Križevci|Križevaca]] i [[w:Koprivnica|Koprivnice]], ''Mojster'' (otočić kod Pirovca), ''Mojstir'' (Pag).