Nimška (hrvatski jezik) uredi

(1.1)
padež jednina  množina
nominativ Nimška
genitiv Nimške
dativ Nimškoj
akuzativ Nimšku
vokativ Nimška
lokativ Nimškoj
instrumental  Nimškom
 
(1.1) Nimška

izgovor:
definicija:
imenica, vlastita, ženski rod

(1.1) (gradišćanskohrvatski) Država u zapadnoj Europi. Glavni grad: Berlin; (književno) Njemačka.

sinonimi:

(1.1) (kajkavski) Nemačka, Nemska,[1] Nemška, Némško; (ikavica) Nimačka, (književno) Njemačka.


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.1) (gradišćanskohrvatski) Niemac,[2] Niemci,[2] Nimac,[2] Nimci,[2] Nimica, Nimice,[2] nimški;[2]
(1.1) (ikavica) Nimac,[3] Nimkinja,[3] nimački.[3]


sintagma:

(1.1) nemečki, nemski, Nemška zemlja, (kajk.) Nemška zemja, nemška zemja, Nemški orsag, Nimačka zemlja, ńemški;
(1.1) (gradišćanskohrvatski) Nimška zemlja, nimški jazik, nimški jezik.


frazeologija:

(1.1) Francoz se srdi na Nemšku.[4]


etimologija:
napomene:

prijevodi: uredi

izvori: uredi

  1. Reinhard Lauer (Herausgeber): Kroatien : Kultur – Sprache – Literatur, Abhandlungen der Akademie der Wissenschaften in Göttingen – Philologish-historische Klasse : Dritte Folge (Bd. 271.), Göttingen : Vandenhoeck & Ruprecht, 2005., ISBN 3-525-82543-9, S. 100.
      Namenkunde, z. B.: Nemci; Nemska, Nimačka zemlja;
    (Lauer, 2005., 100.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Palkovits, Franz (ured.), Gradišćanski Hrvati : Die Burgenländischen Kroaten : (26. u. 27. Okt. 1973.), Beč, Stuttgart : Hrvatski akademski Klub, 1974., str. 84. – Nimac, str. 245. – Niemac, str. 247., 248. – Niemci str. 314. – Nimice, str. 305., 314., 319. – Nimci.
      „Ne manje smiešna je hrvaština njemačkih priselaca, jer mimogred mi valja spomenuti, da se Niemac, bio on seljak, krčmar, kramar ili zanatlija u hrvatskom selu puno lakše pohrvati, nego li će se Hrvat u njemačkom selu poniemčiti. Takov pohrvaćen postolar – političan šostar – reče mi: kažite ča hoćete, ja sam za Andrašija, jer samo Andraši je železna mačka našega ufanja (der Anker unserer Hoffnung).“
    (Palkovits (urednik), 1974., 245.)
      „Zač moraju biti u hrvatski općinâ državni i općinski namješteniki (žandari, carinari, poštari itd.) Nimci, kad ima u nimški seli dost isto tako kvalificiranih Hrvatov na poslu. Vsaki Hrvat zna nimški, skoro nijedan ali Nimac ne zna hrvatski. Ovo su samo malenkosti, one ali petljaju isto k asimilaciji.“
    (Palkovits (urednik), 1974., 305.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Slavistična revija, Slavistično društvo v Ljubljani, letnik 35/1987., št. 1. januar-marec, str. 118.
      „Pisac tvrdi da »u svim mjestima češće imamo Njemačka nego Nimačka. Iz ovih krajeva ima mnogo radnika u Njemačkoj. Standardni lik te imenice potisnuo je ovaj izvorni, ako je ikada tu i bio frekventan« (69.). Do oslobođenja jedino su bili Nimac, Nimkinja, Nimačka, nimački, a poslije su potisnuti književnim oblicima Njemac (umjesto Nijemac), Njemica, Njemačka, njemački. U šezdesetim godinama mnogo se svijeta odatle otisnulo na rad u Njemačku, što je moglo samo učvrstiti novoprihvaćeno stanje. I jedino to.“
    (str. 118.)
  4. Vladimir Kapun: Međimurje 1918., Čakovec : »Zrinski«, 1982., str. 54.
 
(1.1) Nimška zastava

sestrinski podsustavi: uredi

 

Wikipedija ima članak na temu: Njemačka

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Nimška

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: Nimška