cer (hrvatski jezik) uredi

(1.1-3)
padež jednina  množina
nominativ cȅr cèrovi/ceri
genitiv cera cerōvā/cerā
dativ ceru cerovima
akuzativ cer cerove
vokativ ceru cerovi
lokativ ceru cerovima
instrumental  cerom cerovima
 
(1.1) cer

izgovor: cȅr
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) kemijski element;[1][2][3][4] (lučbeno počelo) u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ce.
(1.2) vrsta hrasta, u botanici, hrast cer; zbirna imenica cȇrje[5].
(1.3) smijeh[6] nastao cerenjem, cerekanjem (ceriti se — »zijati i smijati se zijajući tako da se zubi vide.«)

sinonimi:

(1.1) cerij, cerik (Šulekov prijedlog, zastarjelica)
(1.3) cerek


antonimi:

(1.1)


primjeri:

(1.1) "A u e r  v o n  W e l s b a c h  je prvi uspješno primijenio novog žaritelja u rasvjetnoj tehnici izumivši plinsku rasvjetu s čarapicom, napravljenom iz poznate smjese torijeva i cerova oksida." (Arhiv za kemiju i tehnologiju, 1940.)


srodne riječi:

(1.2) cerik,[5] cerje,[5] (pridjev) cerov,[5] cerovac,[5] cerovača, [5] cerovina,[5] cerovnjača;[5] Cer, planina u Republici Srbiji


sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

prijevodi: uredi

izvori: uredi

  1. Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)
  2. Ljubiša Grlić, CerU svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.
  3. CerU svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 45. [ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.)]
  4. Enciklopedijska natuknica Kemija; u publikaciji: Juraj Bukša, gl. ur. Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu, III. izd. (XI), 1. svezak : (A – M), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 336. (br. matične knjige u ŠK: 60501/3)
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 2. <sv.> : Bež – Dog, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-31-1 (2.), str. 150.
  6. Zvonimir Balog, Predživot : roman, Književna biblioteka, Naklada Pavičić, Zagreb, 2001., ISBN 953-6308-31-2, str. 175.
      „U trenu mi je pala blesava misao: kako bi bilo da me sad spopadne smijeh? Istog trena prasnuo sam u nezadrživ cer, poprskavši zrcalo do stropa. Ugledavši me, susjedu se dogodilo isto. U trenu sve je zahvatila zaraza smijeha. Svi su se pretvorili u sprejeve iz kojih je prštalo mlijeko.“
    (str. 175.)

sestrinski projekti: uredi

 

Wikipedija ima članak na temu: cer

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: cer

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: cer


cer (češki jezik) uredi

(1.1)
padež jednina  množina
nominativ cer cery
genitiv ceru cerů
dativ ceru cerům
akuzativ cer cery
vokativ cere cery
lokativ ceru cerech
instrumental  cerem cery

izgovor: IPA: [t͡sɛːr]

(1.1)


prijevod:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) cerij
(1.2) vrsta hrasta

sinonimi:

(1.1) simbol Ce
(1.2) dub cer


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

Češka Wikipedija ima članak na temu:


cer (poljski jezik) uredi

(1.1)
padež jednina  množina
nominativ cer
genitiv ceru
dativ cerowi
akuzativ cer
instrumental  cerem
lokativ cerze
vokativ cerze


izgovor: IPA: [ʦ̑ɛr]

(1.1) poslušaj


prijevod:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) cerij

sinonimi:

(1.1) simbol Ce


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.1) pridjev cerowy


sintagma:
frazeologija:
etimologija:

(1.1) nlat. cerium, od naziva asteroida Ceres (1 Ceres)


napomene:

Poljska Wikipedija ima članak na temu: